STATUT

HVIDR-a RH

Na temelju članka 13. Zakona o udrugama  („Narodne novine“, broj 74/14) i članka 22. Statuta, Sabor Zajednice županijskih zajednica, udruga i članova hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Republike Hrvatske, održan dana 18. travnja 2015. godine, donio je

S T A T U T

ZAJEDNICE ŽUPANIJSKIH ZAJEDNICA, UDRUGA I ČLANOVA HRVATSKIH VOJNIH INVALIDA DOMOVINSKOG RATA REPUBLIKE HRVATSKE

I

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

  1. Zajednica županijskih zajednica, udruga i članova HRVATSKIH VOJNIH INVALIDA DOMOVINSKOG RATA REPUBLIKE HRVATSKE (u daljnjem tekstu: HVIDR-a RH) je dragovoljna zajednica županijskih zajednica, udruga i članova HVIDR-a, koji se radi zaštite i promicanja zajedničkih nacionalnih, humanitarnih, socijalnih, zdravstvenih, sportskih, kulturnih i drugih interesa i ciljeva, koji nisu u suprotnosti sa Ustavom i zakonom, te zajedničkih uvjerenja, bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje zajednice.

Naziv i sjedište HVIDR-a RH

Članak 2.

  1.  Zajednica nosi naziv Zajednica županijskih zajednica, udruga i članova hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Republike Hrvatske.
  2.  Skraćeni naziv zajednice je HVIDR-a RH.

Članak 3.

  1. Sjedište HVIDR-e RH je u Zagrebu. Odluku o promjeni adrese donosi Glavni odbor HVIDR-a RH.

Područje djelovanja HVIDR-a RH

Članak 4.

1)   HVIDR-a RH djeluje na području Republike Hrvatske.

Članak 5.

  1. HVIDR-a RH je pravna osoba upisana u Registar udruga Republike Hrvatske pri  Gradskom uredu za opću upravu Grada Zagreba.

Zastupanje HVIDR-a RH

Članak 6.

  1)  HVIDR-u RH zastupa predsjednik.

  2)  Glavni odbor može ovlastiti i druge osobe za zastupanje HVIDR-e RH.

Pečat, znak, naziv, zastava i članska iskaznica HVIDR-a RH

Članak 7.

  1. Pečat HVIDR-a RH okruglog je oblika promjera 3,5 cm. Uz kružnicu koja omeđuje vanjski rub u pravilnom rasporedu je naziv: Zajednica županijskih zajednica, udruga i članova HVIDR-a RH – Zagreb; u sredini se nalazi znak vojnog invalida, osoba u invalidskim kolicima precrtana automatskom puškom.
  2. Znak HVIDR-a RH je znak vojnog invalida – osoba u invalidskim kolicima precrtana automatskom puškom.
  3. Pečat, naziv i znak hvidra zaštićeni su temeljem odredaba Zakona o žigu pri Hrvatskom zavodu za intelektualno vlasništvo. Članice HVIDR-e RH koriste naziv hvidra u pravnom prometu u suglasnosti sa nositeljem prava intelektualnog vlasništva žiga HVIDR-a RH.   
  4. Zastava HVIDR-a RH pravokutnog je oblika i plave je boje (2m x 1m). U sredini zastave nalazi se kvadratični znak vojnog invalida, osoba u invalidskim kolicima precrtana automatskom puškom, tiskan žutom bojom. Iznad znaka u pravilnom rasporedu stoji naziv HVIDR-a RH tiskan žutom bojom.
  5. Izgled i sadržaj članske iskaznice članova HVIDR-a RH propisuje svojom Odlukom Glavni odbor. Članska iskaznica je vlasništvo HVIDR-a RH.

II

CILJ, PODRUČJE DJELOVANJA SUKLADNO CILJEVIMA, DJELATNOSTI  HVIDR-a RH

Članak 8.

  1. HVIDR-a RH je osnovana u cilju socijalne i pravne zaštite hrvatskih ratnih vojnih      

invalida Domovinskog rata, te promicanja, razvitka i unapređenja vrijednosti Domovinskog rata, kao i njegovih žrtava.

  • HVIDR-a RH sukladno ciljevima djeluje na području branitelja i stradalnika, ljudskih prava i socijalne djelatnosti.

Članak 9.

  1. Djelatnosti HVIDR-a  RH su:
  2. provođenje aktivnosti kojima se potiče realizacija socijalne zaštite i pružanje besplatne pravne pomoći članovima
  3. praćenje odredaba svih zakonskih i podzakonskih akata kojima se reguliraju prava hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, te aktivno sudjelovanje u prijedlozima izrade novih akata u suradnji sa nadležnim državnim institucijama RH, kao i briga o interesima članova i promicanju vrijednosti Domovinskog rata u EU
  4. promicanje istine o Domovinskom ratu u RH i inozemstvu;
  5. promicanje hrvatskih nacionalnih, povijesnih, kulturnih, gospodarskih i drugih vrednota, te promicanje i oplemenjivanje moralnih i etičkih vrednota hrvatskog naroda
  6. briga o osiguravanju uvjeta reprofesionalizacije i adekvatnog zapošljavanja svojih članova
  7. briga o osiguravanju uvjeta za aktivno sudjelovanje svojih članova u svim oblicima društvenog i političkog života
  8. briga o promicanju u činove časnika i dočasnika, te briga o dodjeli odličja i priznanja svojim članovima koji su to zaslužili
  9. promicanje tjelesne kulture (sport i rekreacija) radi unapređenja opće zdravstvene sposobnosti svojih članova
  10. sudjelovanje i potpora u radu državne komisije za otkrivanje zločinaca, zločina, ratnih profitera i dezertera
  11. planiranje rada HVIDR-a RH, te provođenje projekata i programa od interesa za opće dobro, posebice aktivnosti usmjerenih zaštiti prava članstva i promicanju vrijednosti Domovinskog rata 
  12. provođenje ostalih aktivnosti u praćenju, provođenju i vrednovanju javnih politika, kao i oblikovanju javnog mnijenja, te izražavanju stajališta, mišljenja i poduzimanja inicijativa o pitanjima u svezi interesa hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata, te promicanju, razvitku i unapređenju vrijednosti Domovinskog rata, kao i njegovih žrtava
  13. informiranje javnosti o radu HVIDR-a RH
  14. organiziranje humanitarnih aktivnosti sukladno važećim zakonskim propisima
  15. koordinacija članica (zajednica i udruga u sustavu HVIDR-a RH) u “strukturi HVIDR-a” temeljem teritorijalnog i hijerarhijskog ustroja na osnovu odredaba općih akata HVIDR-a RH
  16. pružanje logističke, stručne i druge potpore svojim članicama
  17. razvijanje programa suradnje sa drugim srodnim udrugama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Odnosi prema drugim udrugama

Članak 10.

  1. Temeljem odluke Glavnog odbora, HVIDR-a RH može surađivati sa srodnim udrugama u domovini i inozemstvu radi ostvarenja ciljeva Statuta, a odluku o udruživanju u druge saveze ili zajednice donosi Sabor HVIDR-a RH.

Javnost rada

Članak 11.

  1. Rad  HVIDR-a RH je javan.
  2. Javnost djelovanja ostvaruje se pravodobnim izvješćivanjem članstva o radu i značajnim događajima, pisanim izvješćima, objavom na web stranici HVIDR-a RH, putem medija ili na neki drugi prikladan način.
  3. Javnost se može isključiti sa sjednice pojedinog tijela HVIDR-a RH odlukom toga tijela.  

Unutarnji ustroj HVIDR-a RH

Članak 12.

  1. Struktura HVIDR-a” je organizacijska shema udruga i zajednica udruga HVIDR-a u Republici Hrvatskoj.
  2. Udruge i zajednice udruga u sastavu HVIDR-a RH imaju svojstvo pravnih osoba, a odlukom o udruživanju prihvaćaju odredbe općih akata temeljem teritorijalnog i hijerarhijskog ustroja HVIDR-a RH.

III

ČLANSTVO HVIDR-a RH

Članak 13.

  1. Članstvo HVIDR-a RH čine:
  2. članice: županijske zajednice udruga HVIDR-a i Zajednica udruga HVIDR-a  Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: ŽZU HVIDR-a) i pripadajuće udruge      članice
  3. članovi: članovi udruga u sastavu HVIDR-a RH.
  4. Članicom HVIDR-a RH može postati svaka ŽZU HVIDR-a, koja je registrirana kao pravna osoba i koja ima ciljeve u skladu s Statutom, načelima i programom HVIDR-a RH.
  5. Članicom ŽZU HVIDR-a i HVIDR-a RH može postati svaka udruga HVIDR-a koja djeluje na području te županije, odnosno Grada Zagreba koja:
  6.   ima više od 15 članova
  7.   ima ciljeve u skladu s načelima i programom ŽZU HVIDR-a.
  8. Član HVIDR-a RH je član udruge u sastavu HVIDR-a RH koji prihvaća načela, program i statut udruge.

Učlanjenje u sustavu HVIDR-a RH

Članak 14.

  1. Predsjedništvo HVIDR-a RH donosi mišljenje o zahtjevu za učlanjenje prema dokumentaciji koju je obvezna priložiti svaka ŽZU HVIDR-a, kako slijedi:
  2. suglasnost HVIDR-e RH za korištenje naziva i znaka „hvidra“
  3. rješenje o upisu u registar udruga
  4. statut
  5. popis svojih članica (udruga HVIDR-a)
  6. zapisnik o radu i odlukama osnivačke odnosno izborne skupštine
  7. imena osoba ovlaštenih za zastupanje
  8.   odluku o udruživanju u sustavu HVIDR-a RH i prihvaćanju ciljeva i

    odredaba  Statuta HVIDR-a RH.

  • Glavni odbor HVIDR-a RH, na temelju mišljenja Predsjedništva iz prethodnog stavka ovog članka, donosi odluku o učlanjenju.
  • Isti se postupak primjenjuje na učlanjenje udruga u sustavu HVIDR-a RH na nivou matične ŽZU HVIDR-a.
  • Članom udruge u sustavu HVIDR-a RH može postati hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata i pripadnik hrvatskog vijeća obrane, član Zajednice županijskih zajednica udruga HVIDR-a HVO Herceg Bosne, koji ima hrvatsko državljanstvo i prebivalište u RH, te posjeduje pravovaljanu potvrdu o pripadnosti postrojbi Oružanih snaga RH ili postrojbi HVO-a.
  • Član udruge u sustavu HVIDR-a RH (osobe navedene u stavku 4.) ima prebivalište na području djelovanja udruge, a svojim učlanjenjem: 
  • prihvaća načela, program i Statut udruge
  • izražava spremnost promicanja ciljeva i provedbe zadaća udruge HVIDR-a. 
  • Odluku o prijemu u članstvo donosi Predsjedništvo udruge u sustavu HVIDR-a RH na temelju Pravilnika koji donosi HVIDR-a RH.

Prava, obveze i odgovornosti članstva u HVIDR-a RH

Članak 15.

  1. ŽZU HVIDR-a imaju pravo sudjelovati u svakodnevnom radu i oblikovanju HVIDR-a RH, osobito prijedlozima i zahtjevima, te preko svojih predstavnika u tijelima HVIDR-a RH odlučivati s tim u svezi.
  2. ŽZU HVIDR-a delegira delegate s pravom odlučivanja u Sabor HVIDR-a RH, a broj delegata utvrđuje Glavni odbor HVIDR-a RH poštujući načela delegatskog sustava, te pravične brojčane i teritorijalne zastupljenosti prema slijedećem mjerilima i kriterijima:
    1. delegati ŽZU HVIDR-a: predsjednici ŽZU HVIDR-a, predsjednici nadzornih odbora i predsjednici sudova časti
    1. delegati udruga HVIDR-a: predsjednici udruga u sastavu ŽZU HVIDR-a, te delegati na temelju brojčane zastupljenosti: 1 delegat na 100 članova udruga.
  3. Za svako izborno tijelo HVIDR-a RH, ŽZU HVIDR-a može predložiti jednog kandidata.

Obveze i odgovornosti članstva HVIDR-a RH

Članak  16.

  1. Članice i članoviu sustavuHVIDR-a RH imaju obvezu:
  2. ostvarivati ciljeve HVIDR-a RH
  3. pridržavati se odredaba Statuta i drugih općih akata HVIDR-a RH
  4. provoditi odluke Sabora i tijela HVIDR-a RH
  5. čuvati interese i ugled, te poštivati moralni kodeks ponašanja u “HVIDR-a”.

Obveze članova u tijelima HVIDR-a RH

Članak 17.

  1. Članovi tijela HVIDR-a RH imaju ista prava i obveze kao i ostali članovi “HVIDR-a”.
  2. Članovi tijela HVIDR-a RH obvezni su sudjelovati u radu sjednice Sabora HVIDR-a RH s pravom glasovanja, podnijeti izvješće o svom radu i raspravljati s članovima “HVIDR-a” o svim pitanjima iz područja svog djelokruga.

Stegovna odgovornost i rješavanje sporova članstva HVIDR-a RH

Članak 18.

  1. Članice i članovi u sustavu HVIDR-a RH stegovno su odgovorni spram odredbi ovog Statuta i Pravilnika o radu Suda časti HVIDR-a RH.
  2. Rješavanje sporova i sukoba u nadležnosti je Suda časti HVIDR-a RH.

Prestanak i suspenzija članstva u HVIDR-a RH

Članak 19.

  1. Ukoliko Skupština pojedine članice u sustavu HVIDR-a RH donese odluku o istupanju iz članstva HVIDR-a RH, ispunjen je nužan i dovoljan uvjet za prestanak članstva u HVIDR-i RH. U tom slučaju odluka o istupanju podnosi se tijelu ovlaštenom za prijem u članstvo. Obavijest o prestanku članstva pojedine članice na nivou županija obvezno se dostavlja Glavnom odboru, koji donosi odluku o brisanju iste članice iz evidencije članstva HVIDR-a RH.
  2. U slučaju dobrovoljnog istupanja iz članstva HVIDR-e, članica je obvezna prestati sa daljnjim korištenjem naziva i znaka „hvidra“ u pravnom prometu, te izvršiti promjenu podataka u Registru udruga RH, na osnovu zahtjeva HVIDR-e RH kao nositelja prava intelektualnog vlasništva žiga „hvidra“ temeljem odredaba Zakona o žigu i Statuta HVIDR-a RH.
  3. Članstvo članova HVIDR-e RH prestaje;
    1. smrću člana
    1. istupanjem iz članstva matične udruge u sustavu HVIDR-a RH na osobni zahtjev
    1. gubitkom statusa HRVI
    1. neplaćanjem članarine duže od 1 godine
    1. isključenjem.
  4. U slučajevima prestanka članstva istupanjem, isključenjem, gubitkom statusa i neplaćanjem članarine duže od 1 godine, član je dužan vratiti člansku iskaznicu matičnoj udruzi, koju po obavijesti matične udruge poništava HVIDR-a RH, te  briše člana iz svoje evidencije članstva.
  5. Sud časti HVIDR-a RH može na zahtjev ovlaštenih tijela zatražiti od matične  udruge, članice u sustavu HVIDR-e RH da pred svojim Sudom časti u roku od 30 dana pokrene stegovni postupak protiv svog člana, provede postupak i donese odluku nakon čega o istome obavještava Sud časti HVIDR-e RH.  Ukoliko članica HVIDR-e ne postupi po tom zahtjevu ili ako Sud časti HVIDR-a RH ocijeni da odluka Suda časti dotične udruge nije odgovarajuća počinjenom djelu, Sud časti HVIDR-e RH može protiv člana obnoviti stegovni postupak. Sud časti HVIDR-e RH može pokrenuti ili obnoviti stegovni postupak na vlastitu inicijativu, na prijedlog Glavnog odbora, Predsjedništva i Nadzornog odbora. U slučaju isključenja iz članstva pojedine članice HVIDR-a RH, primjenjuju se iste odredbe koje su navedene u stavku 2. ovog članka vezano za obvezu prestanka korištenja naziva i znaka „hvidra“ u pravnom prometu.
  • U slučaju odluke Suda časti o suspenziji članskih prava, ista prava članstva HVIDR-a RH miruju dok traje mjera privremene suspenzije. Član ili članica kojima je izrečena stegovna mjera suspenzije članskih prava mogu podnijeti zamolbu za pomilovanje Sudu časti HVIDR-a RH istekom roka od 12 mjeseci od pravomoćnosti izrečene stegovne mjere. Odluku o prestanku suspenzije donosi Sud časti HVIDR-a RH.
  • Članica ili član kojima je izrečena stegovna mjera isključenje iz članstva HVIDR-a RH mogu podnijeti zamolbu za pomilovanje Saboru HVIDR-a RH istekom roka od 12 mjeseci od pravomoćnosti izrečene stegovne mjere.

IV

TIJELA HVIDR-a RH

Članak 20.

  1. Tijela HVIDR-a RH su:

–  Sabor

   –  Glavni odbor

   –  Predsjedništvo

    – Predsjednik

   –  Nadzorni odbor

   –  Sud časti.

Sabor HVIDR-a RH

Članak 21.

  1. Sabor HVIDR-a RH čine delegati: delegirani predstavnici ŽZU HVIDR-a u sastavu HVIDR-a RH i članovi tijela HVIDR-a RH.
  2. Broj delegata iz pojedine ŽZU HVIDR-a u Saboru HVIDR-a RH određuje svojom odlukom Glavni odbor HVIDR-a RH štujući pritom načela delegatskog sustava i pravične brojčane i teritorijalne zastupljenosti prema slijedećem mjerilima i kriterijima:
    1. delegati ŽZU HVIDR-a: predsjednici ŽZU HVIDR-a, predsjednici nadzornih odbora i predsjednici sudova časti
    1. delegati udruga HVIDR-a: predsjednici udruga u sastavu matične ŽZU HVIDR-a, te delegati na temelju brojčane zastupljenosti: 1 delegat na 100 članova udruga.
  3. Broj delegata u Saboru HVIDR-a RH je najmanje 130.

Zadaće i ovlasti Sabora HVIDR-a RH

Članak 22.

 1) Sabor HVIDR-a RH:

  • donosi Statut HVIDR-a RH i njegove izmjene i dopune
  • bira i razrješava predsjednika i dopredsjednika HVIDR-a RH
  • bira i razrješava predsjednika Glavnog odbora HVIDR-a RH
  • bira i razrješava predsjednika i članove Nadzornog odbora HVIDR-a RH
  • bira i razrješava predsjednika i članove Suda časti HVIDR-a RH
  • donosi odluke o opozivu i razrješenju članova tijela
  • odlučuje o zahtjevima za pomilovanje članova nakon utvrđene stegovne mjere Suda časti HVIDR-a RH
  • razmatra i usvaja izvješća o radu tijela HVIDR-a RH i godišnje financijsko izvješće za prethodnu kalendarsku godinu
  • donosi plan i program rada, kao i financijski plan HVIDR-a RH za slijedeću  kalendarsku godinu
  • odlučuje o promjeni ciljeva i djelatnosti, prestanku rada i raspodjeli preostale imovine  HVIDR-a RH
  • donosi odluke o statusnim promjenama
  • odlučuje o udruživanju u druge saveze ili zajednice
  • donosi odluke u skladu sa Statutom
  • te odlučuje i o drugim pitanjima za koja Statutom nije utvrđena  nadležnost drugih tijela HVIDR-a RH.
  • Sabor HVIDR-a RH radi prema poslovniku kojeg sam donosi.

Sjednice Sabora HVIDR-a RH

Članak 23.

  1. Sjednice Sabora HVIDR-a RH mogu biti redovne i izvanredne.
  2. Redovne sjednice Sabora mogu biti izvještajne i izborne. Redovne izvještajne sjednice Sabora HVIDR-a RH saziva predsjednik Glavnog odbora HVIDR-a RH 1 godišnje. Redovne izborne sjednice Sabora saziva predsjednik Glavnog odbora poštujući odredbu o trajanju mandata članova tijela zajednice.
  3. Predsjednik Glavnog odbora HVIDR-a RH saziva izvanredne sjednice Sabora na vlastitu inicijativu ili na temelju:
  4.  zahtjeva Glavnog odbora
  5.  pismenog zahtjeva najmanje 1/3 ŽZU HVIDR-a, članica HVIDR-a RH
  6.  zahtjeva Predsjedništva
  7.  zahtjeva Nadzornog odbora i Suda časti HVIDR-a RH.

      Predsjednik Glavnog odbora HVIDR-a RH dužan je sazvati izvanrednu sjednicu Sabora u roku od 30 dana od dana primitka pisanog zahtjeva. Ukoliko Predsjednik Glavnog odbora ne sazove traženu izvanrednu sjednicu Sabora u navedenom roku, istekom roka sjednicu saziva predlagatelj koji je podnio zahtjev.

  • U slučaju isteka mandata članova tijela Izvanrednu izbornu sjednicu Sabora   obvezno saziva najmanje 1/3 udruženih članica ŽZU HVIDR-a u sustavu HVIDR-a RH upisanih u popis članstva HVIDR-e prije isteka mandata tijelima ili zadnja osoba za zastupanje upisana u Registar udruga RH.

Članak 24.

  1.   Sjednica Sabora HVIDR-a RH je pravovaljana ukoliko je istoj nazočno više od 1/2 delegata.
  2.   Sabor odluke donosi većinom glasova nazočnih delegata, osim ako Statutom nije       

         predviđena drukčija većina.

Glavni odbor HVIDR-a RH

Članak 25.

  1. Glavni odbor HVIDR-a RH čine predsjednik, dopredsjednik i predsjednici zajednica udruga HVIDR-a, koji po položaju ulaze u sastav Glavnog odbora.
  2. Dopredsjednik se bira na konstituirajućoj sjednici Glavnog odbora između predsjednika ŽZU HVIDR-a – članova Glavnog odbora HVIDR-a RH.
  3. Predsjednik Glavnog odbora HVIDR-a RH saziva i vodi sjednice Glavnog odbora. U slučaju spriječenosti sazivanja i vođenja sjednice, predsjednik Glavnog odbora može ovlastiti dopredsjednika ili drugog člana Glavnog odbora za vođenje iste sjednice.
  4. U slučaju ostavke, bolesti, smrti ili isključenja iz članstva HVIDR-a RH, predsjednika Glavnog odbora na položaju predsjednika mijenja dopredsjednik ili član kojeg ovlasti Glavni odbor do izbora novog predsjednika Glavnog odbora.

Zadaće i ovlasti Glavnog odbora HVIDR-a RH 

Članak 26.

  1. Glavni odbor HVIDR-a RH:
  • donosi poslovnik o svom radu
  • utvrđuje prijedlog, te izmjene i dopune Statuta HVIDR-a RH
  • između dvije sjednice Sabora, upravlja radom HVIDR-a RH
  • može ovlastiti drugu osobu za zastupanje HVIDR-a RH do izbora novog      predsjednika na Saboru HVIDR-a RH
  • brine o provedbi odluka Sabora HVIDR-a RH
  • donosi opće akte i odluke u skladu sa Statutom HVIDR-a RH
  • brine o provedbi donesenih odluka glede ostvarenja ciljeva HVIDR-a RH
  • potvrđuje sastav Predsjedništva HVIDR-a RH kojeg predlaže predsjednik  HVIDR-a RH
  • podnosi izvješće o svom radu i godišnje financijsko izvješće za prethodnu  kalendarsku godinu Saboru HVIDR-a RH
  • upravlja imovinom HVIDR-a RH, utvrđuje plan i program rada HVIDR-a RH, kao i financijski plan za slijedeću kalendarsku godinu te dostavlja na usvajanje Saboru
  • predlaže Saboru donošenje odluka o promjeni ciljeva i djelatnosti, prestanku rada i raspodjeli preostale imovine HVIDR-a RH
  • predlaže Saboru donošenje odluka o statusnim promjenama
  • imenuje i opoziva likvidatora HVIDR-a RH
  • imenuje komisije i povjerenstva, odnosno povjerenike, određuje im sastav, zadaće i  rokove odrade
  • donosi odluku o suradnji sa drugim udrugama u realizaciji zajedničkih ciljeva
  • donosi odluku o promjeni adrese HVIDR-a RH
  • brine o osiguranju uvjeta za obavljanje administrativno-tehničkih i organizacijskih zadaća u HVIDR-i RH 
  • donosi odluke u skladu sa Statutom
  • te odlučuje i o drugim pitanjima za koja Statutom nije utvrđena nadležnost drugih tijela HVIDR-a RH.
  • Glavni odbor HVIDR-a RH može svojom odlukom pokrenuti vođenje stegovnog   postupka pred Sudom časti HVIDR-a RH protiv bilo koje udružene članice HVIDR-a RH, protiv članova tijela HVIDR-a RH, a protiv člana matične udruge na način propisan člankom 19. stavkom 5. ovog Statuta.

Sjednice Glavnog odbora HVIDR-a RH

Članak 27.

  1. Sjednicu Glavnog odbora saziva predsjednik Glavnog odbora u pravilu najmanje jednom u dva mjeseca, a ukoliko postoji potreba i češće.
  2. Način rada i sazivanje sjednica Glavnog odbora reguliraju se Poslovnikom o radu.

Članak 28.

  1. Sjednica Glavnog odbora je pravovaljana ukoliko je istoj nazočno više od 1/2 članova Glavnog odbora.
  2. Glavni odbor odluke donosi većinom glasova nazočnih članova Glavnog odbora.

Predsjedništvo HVIDR-a RH

Članak 29.

  1. Predsjedništvo HVIDR-a RH čine: predsjednik, dopredsjednik i najmanje 3 člana Predsjedništva.
  2. Predsjednik HVIDR-a RH u svojstvu mandatara predlaže sastav Predsjedništva. Članove Predsjedništva na prijedlog predsjednika HVIDR-a RH imenuje Glavni odbor.
  3. Ukoliko Glavni odbor odbije sastav Predsjedništva, predsjednik HVIDR-a RH obvezan je u roku od 15 dana sačiniti novi prijedlog sastava Predsjedništva, uvažavajući pri tom primjedbe Glavnog odbora.

Zadaće i ovlasti Predsjedništva HVIDR-a RH 

Članak 30.

  1.  Predsjedništvo HVIDR-a RH:
  2. donosi poslovnik o svom radu
  3. čuva interese i ugled HVIDR-a RH
  4. zaduženo je za provedbu odluka Sabora i Glavnog odbora HVIDR-a RH
  5. izrađuje opće akte HVIDR-a RH
  6. podnosi izvješće o svom radu i godišnje financijsko izvješće HVIDR-a RH za

      prethodnu kalendarsku godinu Glavnom odboru i Saboru HVIDR-a RH

  • izrađuje plan i program rada, kao i financijski plan HVIDR-a RH za slijedeću

      kalendarsku godinu, te ga predlaže na usvajanje Glavnom odboru

  • osigurava sve uvjete za odradu administrativnih, tehničkih i organizacijskih

      zadaća u HVIDR-a RH

  • podnosi Glavnom odboru HVIDR-a RH prijedloge za suradnju s drugim

      udrugama u realizaciji zajedničkih ciljeva

  • brine o korištenju imovine HVIDR-a RH
  • raspravlja o prispjelim zamolbama
  • o svom radu redovito izvješćuje Glavni odbor
  • donosi i druge odluke u skladu sa Statutom.
  • Predsjedništvo HVIDR-a RH može pokrenuti vođenje stegovnog postupka pred Sudom časti HVIDR-a RH protiv bilo koje udružene članice HVIDR-e, protiv članova tijela HVIDR-a RH, a protiv člana matične udruge na način propisan člankom 19. stavkom 5. ovog Statuta.

Sjednice Predsjedništva HVIDR-a RH

Članak 31.

  1. Sjednicu Predsjedništva saziva predsjednik HVIDR-a RH u pravilu najmanje jednom u dva mjeseca, a ukoliko postoji potreba i češće.
  2. Predsjednik HVIDR-a RH može svojom odlukom odrediti dopredsjednika ili bilo kojeg člana Predsjedništva da ga zamjenjuje u slučaju opravdane spriječenosti na sjednici Predsjedništva.
  3. Na sjednicu Predsjedništva obvezno se pozivaju predsjednik Glavnog odbora, predsjednik Nadzornog odbora i predsjednik Suda časti HVIDR-a RH, bez prava glasovanja.

Članak 32.

  1. Sjednica Predsjedništva je pravovaljana ukoliko je istoj nazočno više od 1/2 članova Predsjedništva.
  2. Predsjedništvo odluke donosi većinom glasova nazočnih članova Predsjedništva.

Predsjednik HVIDR-a RH

Članak 33.

  1. Predsjednik HVIDR-a RH zastupa HVIDR-u RH, odgovara za njezin rad, te osigurava redovito djelovanje tijela HVIDR-a RH.
  2. Predsjednik HVIDR-a RH mandatar je Predsjedništva HVIDR-a RH, te Glavnom odboru HVIDR-a RH na konstituirajućoj sjednici Glavnog odbora predlaže sastav Predsjedništva.
  3. Ukoliko se član Predsjedništva ne ponaša sukladno odredbama Statuta ili odlukama tijela HVIDR-a RH, predsjednik HVIDR-a RH predlaže Glavnom odboru razrješenje navedenog člana uz pisano obrazloženje te predlaže imenovanje novog člana Predsjedništva.

Zadaće i ovlasti predsjednika HVIDR-a RH

Članak 34.

 1) Predsjednik HVIDR-a RH:

  • predlaže sastav Predsjedništva HVIDR-a RH
  • provodi odluke Sabora, Glavnog odbora i Predsjedništva
  • saziva i vodi sjednice Predsjedništva, te rukovodi radom Predsjedništva
  • priprema plan aktivnosti i financijski plan HVIDR-a RH
  • podnosi redovita izvješća o svom radu i radu Predsjedništva Glavnom odboru i Saboru HVIDR-a RH, te odgovara za podnošenje prijedloga godišnjeg financijskog izvješća Glavnom odboru i Saboru HVIDR-a RH
  • odgovara za zakonitost rada HVIDR-a RH
  • vodi poslove HVIDR-a RH sukladno odlukama Predsjedništva, Glavnog odbora i Sabora HVIDR-a RH
  • dostavlja zapisnik sa sjednice Sabora nadležnom uredu koji vodi registar udruga
  • sklapa ugovore i poduzima druge pravne radnje u ime i za račun HVIDR-a RH 
  • brine o korištenju imovine HVIDR-a RH
  • čuva interese i ugled HVIDR-a RH
  • saziva i vodi tiskovne konferencije uz suglasnost predsjednika Glavnog

     odbora, te brine o upoznavanju javnosti sa radom HVIDR-a RH

  • rukovodi odradom administrativnih, tehničkih i organizacijskih zadaća
  • obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, statutom i aktima HVIDR-a RH.

Članak 35.

  1. Predsjednik HVIDR-a RH može tražiti preispitivanje svake odluke za koju ocijeni da nije u skladu sa zakonom ili odredbama Statuta HVIDR-a RH i statuta u sustavu HVIDR-a RH i zatražiti očitovanje Nadzornog odbora HVIDR-a RH o istoj. Odluka Nadzornog odbora u vezi s odlukom o kojoj predsjednik traži očitovanje je konačna.
  2. Predsjednik HVIDR-a RH, uz suglasnost predsjednika Glavnog odbora HVIDR-a RH, ima ovlast kada je to nužno radi izbjegavanja štete (materijalne/nematerijalne) po HVIDR-u RH ili kad ocijeni da je to nužno i iz drugih Statutarnih razloga donijeti odluku u skladu sa Statutom i drugim općim aktima HVIDR-a RH. Takvu odluku na prvoj idućoj sjednici dužan je dati na potvrđivanje Glavnom odboru HVIDR-a RH. Ako predsjednik tako ne postupi ili Glavni odbor ocijeni da je donošenjem odluke predsjednik postupao izvan svojih ovlasti, o tome obavještava Nadzorni odbor HVIDR-e RH.

Nadzorni odbor HVIDR-a RH

Članak 36.

  1. Nadzorno tijelo HVIDR-a RH je Nadzorni odbor.
  2. Nadzorni odbor ima 5 članova: predsjednika Nadzornog odbora i 4 člana.
  3. Članove i predsjednika Nadzornog odbora bira Sabor HVIDR-a RH.
  4. U Nadzorni odbor ne mogu biti birani članovi Glavnog odbora, Predsjedništva i Suda časti  HVIDR-a RH.

Zadaće i ovlasti Nadzornog odbora HVIDR-a RH

Članak 37.

  1.  Nadzorni odbor HVIDR-a RH:
  2. donosi poslovnik o svom  radu
  3. vrši stalni nadzor dokumentacije, a po potrebi ili odluci ovlaštenog tijela vrši  nadzor obilaskom članica u sustavu HVIDR-a RH
  4. nadzire korištenje imovine, materijalno-financijsko poslovanje HVIDR-a RH i rad svih tijela HVIDR-a RH najmanje jednom tromjesečno, te pazi da isto bude u skladu sa zakonom i odredbama ovog Statuta i drugih općih akata
  5. o svom radu redovito izvješćuje nadzorne odbore županijskih zajednica udruga HVIDR-a
  6. podnosi redovita izvješća Saboru HVIDR-a RH.

Članak 38.

  1. Nadzorni odbor može bez prethodne najave, a sukladno vlastitoj prosudbi, obaviti nadzor rada bilo kojeg tijela HVIDR-a RH ili nadzor rada bilo koje članice u sustavu HVIDR-a RH.
  2. Nadzorni odbor može pokrenuti stegovni postupak pred Sudom časti HVIDR-a RH protiv bilo koje članice u sustavu HVIDR-a RH, protiv članova tijela HVIDR-a RH, a protiv člana matične udruge u slučaju predviđenom člankom 19. stavkom 5. ovog Statuta.

Sjednice Nadzornog odbora HVIDR-a RH

Članak 39.

  1. Sjednicu Nadzornog odbora saziva predsjednik Nadzornog odbora u pravilu svaka tri mjeseca, a ukoliko postoji potreba i češće.
  2. U slučaju spriječenosti sazivanja i vođenja sjednice, predsjednik Nadzornog odbora može  ovlastiti člana Nadzornog odbora za vođenje iste sjednice.
  3. U slučaju ostavke, bolesti, smrti ili isključenja iz članstva HVIDR-a RH, predsjednika Nadzornog odbora na položaju predsjednika mijenja član kojeg ovlasti Nadzorni odbor do izbora novog predsjednika Nadzornog odbora.
  4. Nadzorni odbor zasjeda na sjednicama ako je istoj nazočno više od 1/2 članova Nadzornog odbora.
  5. Nadzorni odbor odluke donosi većinom glasova sjednici nazočnih članova Nadzornog odbora.

Sud časti HVIDR-a RH

Članak 40.

  1. Sud časti HVIDR-a RH je tijelo koje odlučuje o povredama odredaba općih akata HVIDR-a RH i iznimno u prvom stupnju o povredama odredaba općih akata članica HVIDR-a RH (zajednica udruga i udruga u sastavu HVIDR-a RH), odnosno rješavanju sporova i sukoba interesa u HVIDR-i RH, te donosi odluke s tim u svezi.
  2. Sudovi časti se uspostavljaju na području svake udruge i ŽZU HVIDR-a u sustavu HVIDR-a RH koji odlučuju o povredama odredaba statuta i općih akata počinjenih od strane svojih članova te o sukobu interesa članova matične udruge i ŽZU HVIDR-a.   
  3. Pod povredom odredaba općih akata podrazumijeva se povreda prava ili povreda obveza članstva HVIDR-a RH navedenih u općim aktima.

Članak 41.

  1. Sud časti HVIDR-a RH ima 5 članova: predsjednika Suda časti i 4 člana.
  2.  Članove i predsjednika Suda časti bira Sabor HVIDR-a RH.
  3.  U Sud časti ne mogu biti birani članovi Glavnog odbora, Nadzornog odbora i Predsjedništva HVIDR-a RH.

Zadaće i ovlasti Suda časti HVIDR-a RH

Članak 42.

  1. Donosi poslovnik o svom radu.
  2. Sud časti postupa po zahtjevima i na temelju odluka tijela ovlaštenih za pokretanje stegovnog postupka koji se Sudu časti dostavljaju u pismenom obliku i moraju biti obrazloženi.
  3. Ovlaštena tijela su: Glavni odbor, Predsjedništvo i Nadzorni odbor HVIDR-a RH.
  4. Sud časti HVIDR-a RH postupa po žalbama na odluke sudova časti ŽZU HVIDR-a u slučajevima teže i teške povrede stegovne odgovornosti, te u slučajevima propisanim člankom 19. stavkom 5. ovog Statuta.
  5. Sud časti HVIDR-a RH u suđenju je neovisan.
  6. Odluka Suda časti HVIDR-a RH je konačna i obvezujuća je za sve članice HVIDR-a.  

Sjednice Suda časti HVIDR-a RH

Članak 43.

  1. Sjednice Suda časti saziva i vodi predsjednik Suda časti.
  2. U slučaju spriječenosti sazivanja i vođenja sjednice, predsjednik Suda časti može ovlastiti člana Suda časti za vođenje iste sjednice.
  3. U slučaju ostavke, bolesti, smrti ili isključenja iz članstva HVIDR-a RH, predsjednika Suda časti na položaju predsjednika Suda časti mijenja član kojeg ovlasti Sud časti do izbora novog predsjednika Suda časti.
  4. Sud časti HVIDR-a RH sudi u vijeću, a odluku donosi većinom glasova svih članova vijeća Suda časti.
  5. Vijeće Suda časti sastoji se od predsjednika Suda časti i 2 člana Suda časti.
  6. Umjesto predsjednika Suda časti u slučaju njegove spriječenosti, vijećanjem može rukovoditi član Suda časti kojeg odredi predsjednik Suda časti kao svoju zamjenu za svaki konkretan slučaj posebno.

Stegovne mjere

Članak 44.

  1. Svojom odlukom u svezi predmeta o kojem raspravlja Sud časti HVIDR-a RH može izreći stegovnu mjeru.
  2. Stegovne mjere su:
  3.  opomena
  4.  ukor
  5.  oduzimanje dužnosti
  6.  suspenzija članskih prava
  7.  isključenje iz članstva.

Članak 45.

  1. Opomena i ukor se izriču članu za lakše povrede članskih obaveza.
  2. Oduzimanje dužnosti izriče se članu za opetovano činjenje lakših povreda kao i za povrede stegovne odgovornosti.
  3. Suspenzija članskih prava izriče se članu za opetovano činjenje težih povreda stegovne odgovornosti Uz ovu mjeru stegovne odgovornosti, utvrđuje se i oduzimanje dužnosti. Suspenzija se može izreći najviše na dvije godine.
  4. Isključenje iz članstva izriče se članu za činjenje teških povreda stegovne odgovornosti, kao i za opetovano činjenje težih povreda. Isključenje iz članstva u sebi uključuje oduzimanje dužnosti i suspenziju  članskih prava.
  5. Kada Sud časti HVIDR-a RH donese odluku o pokretanju stegovnog postupka  protiv člana radi teže, odnosno teške povrede odredaba općih akata u sustavu HVIDR-a RH,  dotičnom članu miruju članska prava.

Teže, odnosno teške povrede odredaba općih akata

Članak 46.

  1.  Teža, odnosno teška povreda odredaba općih akata je svako postupanje člana:
    1. koje je izazvalo teže, odnosno teške posljedice po ugled i interes  HVIDR-a
    1. koje je izazvalo veću ili veliku materijalnu štetu
    1. koje bitno krši Statut HVIDR-a RH i statute članica u sustavu HVIDR-a RH
    1. kada djeluje u suprotnosti s programom HVIDR-a, ili se ponaša suprotno

načelima i ustroju HVIDR-a

koje grubo krši etički kodeks ponašanja članova HVIDR-a.

  • Obrazloženje da li se radi o težoj ili teškoj povredi odredbi općih akata sastavni je    dio odluke Suda časti u predmetnom slučaju.

Postupak pred Sudom časti HVIDR-a RH

Članak 47.

  1. Tijelo HVIDR-a RH, odnosno tijelo članice u sustavu HVIDR-a RH koje je pokrenulo stegovni postupak i članica HVIDR-a odnosno član matične udruge protiv kojih se vodi postupak imaju položaj stranaka u postupku.
  2. Članovi Suda časti utvrđuju samo one činjenice što su im stranke iznijele i izvode samo one dokaze što su ih stranke priložile. Teret dokazivanja činjenica je na podnositelju zahtjeva za stegovni postupak. Sud časti nije vezan prijedlogom stegovne mjere po zahtjevu podnositelja.
  3. Vijeće Suda časti utvrđuje stegovnu odgovornost i predlaže stegovnu mjeru.
  4. Stegovni postupak pred Sudom časti HVIDR-a RH završava odlukom Suda časti koja mora biti obrazložena.

V

NAČIN IZBORA I TRAJANJE MANDATA

Način izbora članova tijela HVIDR-a RH

Članak 48.

  1. Izbori za sva tijela HVIDR-a RH obvezno se obavljaju tajnim glasovanjem uz isticanje više kandidata nego ih se bira.
  2. Predsjednika i dopredsjednika HVIDR-a RH bira tajnim glasovanjem Sabor HVIDR-a RH.
  3. Predsjednika Glavnog odbora HVIDR-a RH bira tajnim glasovanjem Sabor HVIDR-a RH.
  4. Dopredsjednika Glavnog odbora biraju na konstituirajućoj sjednici članovi Glavnog odbora HVIDR-a RH.
  5. Predsjednika i članove Nadzornog odbora HVIDR-a RH bira tajnim glasovanjem Sabor HVIDR-a RH.
  6. Predsjednika i članove Suda časti HVIDR-a RH bira tajnim glasovanjem Sabor HVIDR-a RH.
  7. Izabrani su oni članovi tijela HVIDR-a RH koji su dobili najviše glasova nazočnih delegata Sabora HVIDR-a RH. Predsjednikom tijela postaje kandidat koji je dobio najviše glasova od svih članova tijela.

Članak 49.

  1. Izborom na funkciju predsjednika u bilo kojem tijelu HVIDR-a RH, izabranom članu prestaje mandat predsjednika u bilo kojem tijelu bilo koje članice u sustavu HVIDR-a RH.

Trajanje mandata, opoziv i kooptiranje članova tijela HVIDR-a RH

Članak 50.

  1. Mandat članova tijela HVIDR-a RH traje 4 godine.
  2. U vrijeme trajanja mandata člana koji je naknadno izabran ili imenovan, ubraja se i protek vremena mandata člana umjesto kojeg je izabran ili imenovan.
  3. Prestankom mandata tijela HVIDR-a RH prestaje i mandat njegovih članova.
  4. Mandat članova tijela može prestati i prije isteka mandata na temelju opoziva i razrješenja odlukom Sabora u slučaju neprihvaćanja izvješća tijela od strane delegata Sabora. U takvim slučajevima članovi tijela kojima nije prihvaćeno izvješće daju svoje mandate na raspolaganje o čemu odlučuje Sabor. Ukoliko Sabor donese odluku o prestanku mandata i razrješenju tijela HVIDR-a RH, tada se pristupa izboru novih članova istog tijela.
  5. Mandat predsjednika tijela može prestati i na temelju ostavke, u slučaju bolesti i smrti, kao i u slučajevima isključenja iz članstva odlukom Suda časti HVIDR-a RH u stegovnom postupku. U navedenim slučajevima matično tijelo imenuje v.d. predsjednika do izbora novog predsjednika tijela na Saboru HVIDR-a RH. 
  6. Ukoliko se pojave problemi u radu radi smanjenog broja članova tijela Suda časti ili Nadzornog odbora, može se odlukom istih tijela kooptirati kandidat po redoslijedu osvojenih glasova na listi za izbor istog tijela na zadnjem izbornom Saboru HVIDR-a RH. Kooptirati se može najviše do 1/3 članova tijela.

VI

KANDIDIRANJE ZA IZBORE

Članak 51.

  1. Postupak kandidiranja i kriterije za izbor tijela HVIDR-a RH propisuje Glavni odbor HVIDR-a RH. 

VII

IMOVINA, NAČIN RASPOLAGANJA IMOVINOM I NAČIN STJECANJA IMOVINE HVIDR-a RH

Članak 52.

  1. Imovinu HVIDR-a  RH čine:
  2. novčana sredstva koja je udruga stekla uplatom članarine, dobrovoljnim prilozima i darovima
  3. novčana sredstva koje udruga stekne obavljanjem djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi odnosno djelatnosti utvrđenih statutom, financiranjem programa i projekata udruga iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te fondova i/ili inozemnih izvora, kao i druga novčana sredstva stečena u skladu sa zakonom
  4. pokretne i nepokretne stvari udruge, te druga imovinska prava.
  5. HVIDR-a RH može raspolagati svojom imovinom samo za ostvarivanje ciljeva i obavljanje djelatnosti utvrđenih statutom udruge, u skladu sa zakonom.

Financijsko poslovanje HVIDR-a RH

Članak 53.

  1. HVIDR-a RH neprofitna je udruga.
  2.   HVIDR-a RH vodi poslovne knjige i sastavlja financijska izvješća prema propisima 

      kojima se uređuje način financijskog poslovanja i vođenja računovodstva neprofitnih

      organizacija.

VIII

PRESTANAK HVIDR-a RH, IMENOVANJE LIKVIDATORA, TE POSTUPAK S IMOVINOM U SLUČAJU PRESTANKA HVIDR-a RH

Članak 54.

  1. HVIDR-a RH može prestati s radom odlukom Sabora HVIDR-a RH koja se  donosi 3/4 (tročetvrtinskom) većinom glasova svih delegata Sabora ili u drugim slučajevima predviđenim zakonom.

Članak 55.

  1. Likvidatora HVIDR-a RH imenuje i opoziva Glavni odbor HVIDR-a RH.  
  2. Likvidator može, ali i ne mora biti član u sustavu HVIDR-a RH.
  3. Likvidator zastupa HVIDR-u RH u postupku likvidacije te se otvaranjem likvidacijskog postupka upisuje u registar udruga kao osoba ovlaštena za zastupanje udruge do okončanja postupka likvidacije i brisanja udruge iz registra udruga.

Članak 56.

  1. PrestankomHVIDR-a RH njezina imovina pripada Republici Hrvatskoj.        
IX

PRIZNANJA I NAGRADE HVIDR-a RH

Članak 57.  

  1. HVIDR-a RH za rad i postignuća u ostvarivanju ciljeva HVIDR-a RH može  dodijeliti priznanje ili nagradu.
  2. Pojedincima, pravnim osobama i institucijama koje su na adekvatan i učinkovit način pomogle ostvarenju ciljeva HVIDR-a RH može se dodijeliti zahvalnica, priznanje ili nagrada.
  3. Zahvalnice, priznanja i nagrade dodjeljuje Glavni odbor HVIDR-a RH na prijedlog Predsjedništva HVIDR-a RH.
  4. Mjerila za dodjelu priznanja i nagrada utvrđuje Glavni odbor HVIDR-a RH Pravilnikom o dodjeli priznanja i nagrada.

X

POČASNI ČLANOVI

Članak 58.

  1. Glavni odbor HVIDR-a RH donosi Pravilnik o počasnim članovima HVIDR-a RH.

XI

POPIS ČLANSTVA HVIDR-a RH

Članak 59.

  1. HVIDR-a RH dužna je voditi popis (evidenciju) članstva u sustavu HVIDR-a RH.
  • Popis članstva vodi se elektronički i obvezno sadrži slijedeće podatke:
  • za članice: podatke o nazivu članice, OIB, datum donošenja odluke o udruživanju, podatke o broju i podacima članica i članova, te datumu prestanka članstva
  • za članove matičnih udruga u sustavu HVIDR-a RH: podatke o osobnom imenu člana, OIB-u, datumu rođenja, adresi prebivališta, broju članske iskaznice, datumu pristupanja udruzi, kategoriji i postotku tjelesnog oštećenja i datumu prestanka članstva. Za vođenje i ažuriranje popisa članova zadužuje se Predsjednik udruge.
  • Popis članstva uvijek je dostupan na uvid svim članovima i nadležnim tijelima na njihov zahtjev.
  • Izgled i sadržaj članske iskaznice propisuje svojom odlukom Glavni odbor HVIDR-a RH temeljem Statuta HVIDR-a RH.
  • HVIDR-a RH je nadležna za izradu članskih iskaznica svih članova u sustavu HVIDR-a RH temeljem Naputka o vođenju popisa članstva i prikupljanju članarine u sustavu HVIDR-a RH.

Članak 60.

  1. Članice u sustavu HVIDR-a RH dužne su uskladiti svoje statute sa Statutom  HVIDR-a RH u roku od 12 mjeseci od dana započinjanja njegove primjene.

XII

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 61.

  1. Statut HVIDR-a RH donosi Sabor HVIDR-a RH većinom glasova delegata nazočnih na sjednici Sabora nakon provedene rasprave.

Članak 62.

  1. Tumačenje odredaba ovog Statuta daje Sabor HVIDR-a RH.
  2. Tumačenje poslovnika o svom radu daju tijela određena Statutom HVIDR-a RH.

Članak 63.

  1. Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se danom upisa u registar udruga.
  2. Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut HVIDR-a RH od 20. ožujka 2006. godine.

                           Predsjednik HVIDR-a RH:

  M.P.                                                                                            

       Josip Đakić

Zagreb, 18. travnja 2015.

Promjena veličine fonta