Strukturirani dijalog Tematske mreže branitelji u Gospiću, 27. lipnja 2022.

srp 5, 2022 | Ostale vijesti

Branitelji i danas mogu pomoći Hrvatskoj kao vrijedni članovi civilnog društva

U Kulturno informativnom centru Gospić, 27. lipnja 2022. godine, održan je treći strukturirani dijalog Tematske mreže branitelji, na temu „Komunikacija branitelja s donositeljima odluka u RH – primjeri dobre prakse iz SAD-a“. Strukturirani dijalozi provode se u okviru projekta Analiza društvenih faktora koji utječu na kvalitetu života braniteljske populacije – smjernice za budućnost, financiranog iz Europskog socijalnog fonda, a nositelj je Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi.

U Tematsku mrežu branitelji uključeno je 13 organizacija civilnog društva, uglavnom udruga veterana iz Domovinskog rata, uz sedam novopridruženih članova te Sveučilište u Zadru i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Svrha strukturiranog dijaloga je predstavljanje smjernica za poboljšanje kvalitete života braniteljske populacije, izrađenih na temelju ispitivanja javnog mnijenja te znanstvenih istraživanja.

Nakon pozdravnih riječi predsjednika udruge ratnih veterana 9. gbr. Vukovi Antonija Šebalja i predsjednika Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi  Željka Dragaševića, opće informacije o projektu i provedbi iznijela je njegova projektna voditeljica Ida Maček. Cilj projekta je podizanje kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, a  rezultati šest znanstvenih istraživanja, šest ispitivanja javnog mnijenja te više znanstvenih i stručnih članaka bit će smjernice za razvoj javnih politika, koje će u sklopu strukturiranih dijaloga biti predstavljene nadležnim institucijama  i analizirane u kontekstu društvenog utjecaja.

Lara Buljan Gudelj iznijela je rezultate istraživanja javnog mnijenja i iznijela iskustva iz Velike Britanije, u kojoj se ne nastoji samo pomoći veteranima, nego maksimizirati i iskoristiti njihove potencijale za pomoć društvu. Britanci cijene svoje ratne veterane, razumiju različitost njihovog iskustva te podržavaju njihovo zapošljavanje i nastavak karijera u civilnom društvu. Njihov primjer putokaz je i za Hrvatsku, istaknula je Buljan Gudelj.

Dr. sc. Igor Mikloušić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar predstavio je rezultate znanstvenog istraživanja „Kohezija među braniteljima i učinkovitost komunikacije s donositeljima odluka“.

– Kohezija među braniteljima zna biti tolika da neki od njih osjećaju veću bliskost sa suborcima nego s članovima svojih obitelji. Ratna iskustva i specifičnosti životne povijesti čine ih jedinstvenom grupom u pogledu međusobne povezanosti unutar same populacije, dok se s druge strane primjećuje trend stigmatizacije i marginalizacije od strane dijela populacije koja nema ista ili slična ratna iskustva. Kroz razgovor s braniteljima pokazalo se da postoje problemi s komunikacijom s pojedincima ili pojedinim javnim servisima, a ako se uspostavi povjerenje onda se vidi kako se ni nakon 30 godina nije izgubio osjećaj odgovornosti prema zajednici, rekao je Mikloušić.

Prof. dr. sc. Zlatko Begonja sa Sveučilišta u Zadru usporedio je američke i hrvatske ratne veterane, među kojima je najveća razlika ta da su hrvatski branitelji mahom sudjelovali u obrambenom oslobodilačkom ratu, dok su američki veterani kao vojnici sudjelovali u „širenju demokracije“ po svijetu. Unatoč tome, domoljublje američkih veterana ne dovode u pitanje ni građani niti vlast, bilo da je ona u tom trenutku demokratska ili republikanska. U Hrvatskoj su prijepori najčešće ideološkog karaktera, jer mnoge strukture nisu prežalile Jugoslaviju pa imaju odmak od branitelja koji su najzaslužniji za hrvatsku neovisnost, istaknuo je Begonja.

Ličko-senjski župan Ernest Petry zahvalio je organizatorima na dolasku na prostor nekadašnje ličke bojišnice, na kojoj je obranjena Hrvatska. Lokalna vlast radi sve da branitelji imaju dostojanstveno mjesto za pijetet poginulim suborcima, a vodi se skrb i o njihovom funkcioniranju u svakodnevnom životu. Antun Berljak, član Udruge specijalne jedinice policije Roda Varaždin, koji već dugi niz godina aktivno promiče braniteljsku zajednicu i sve njezine pozitivne aspekte, rekao je kako iz svoga primjera može reći kako braniteljske udruge nikada nisu naišle na zatvorena vrata te se branitelji trebaju aktivirati i kreirati projekte kojima će unaprijediti kvalitetu života.

Strukturirani dijalog u Gospiću bio je treći u nizu, nakon provedenih u Vinkovcima i Zadru, a do kraja projekta provest će se još u Varaždinu, Zagrebu i Splitu. Teme koje se obrađuju su komunikacija branitelja s donositeljima odluka u RH, radna (ne)aktivnost branitelja i uključenost u društveno poduzetništvo, javno mnijenje te zdravstvena skrb o braniteljima u Republici Hrvatskoj.

Projekt UP.04.2.1.06.0004 „Analiza društvenih faktora koji utječu na kvalitetu života braniteljske populacije-smjernice za budućnost” sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Razdoblje provedbe je 28. 10. 2020. – 28. 10. 2023., a ukupna vrijednost projekta i iznos sufinanciranja EU 3.590.775,69 kn. Nositelj projekta je Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi, koji zajedno koji zajedno s ZAJEDNICOM ŽUPANIJSKIH ZAJEDNICA, UDRUGA I ČLANOVA HVIDR-a RH i partnerima iz civilnog društva i znanstvene zajednice provodi projekt sa svrhom doprinosa kvaliteti življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata.

Promjena veličine fonta